Što učiniti u slučaju prometne nezgode?
Prometna nesreća je stresan događaj, no važno je ostati smiren i poduzeti korake kako bi zaštitili sigurnost sudionika prometa, ispunili zakonske obveze i zaštitili svoje interese i pravo na naknadu štete.
U Republici Hrvatskoj postupanje nakon prometne nesreće iz aspekta sigurnosti prometa je propisano Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, a u dijelu koji se tiče naknade štete je propisan Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu te Zakonom o obveznim odnosima.
Koraci nakon prometne nesreće:
1. Zaustavljanje vozila
Sudionik prometne nesreće dužan je odmah zaustaviti vozilo i osigurati mjesto nesreće, kako bi se spriječile dodatne opasnosti za druge sudionike u prometu (uključiti sve pokazivače smjera (žmigavce) te postaviti sigurnosni trokut na propisanoj udaljenosti).
2. Provjeriti da li ima ozlijeđenih u prometnoj nesreći
Sljedeći korak je provjeriti da li ima ozlijeđenih ili smrtno stradalih u prometnoj nesreći.
a) Ako je u prometnoj nesreći nastala samo materijalna šteta, sudionici prometne nesreće su dužni, ukoliko je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima.
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama je propisano kako će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće, te će se istom vozaču uz novčanu kaznu izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci, uz tri negativna boda.
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama je propisano kako će se novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura kaznit vozači ako odmah s kolnika, ukoliko je to moguće, ne uklone vozila i omoguće nesmetano odvijanje prometa.
b) Ako je prometnoj nesreći netko izgubio život ili je ozlijeđen, sudionik prometne nesreće je dužan:
1) ostati na mjestu prometne nesreće, s tim što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je samom potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije,
2) poduzeti sve što je u njegovoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu prometne nesreće i da se omogući normalan tok prometa te da nastoji da se ne mijenja stanje na mjestu nesreće i da se sačuvaju postojeći tragovi, uz uvjet da poduzimanje tih mjera ne ugrožava sigurnost prometa,
3) o prometnoj nesreći obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju i vratiti se na mjesto prometne nesreće i sačekati dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid. Pored toga, obveza sudionika je i pozvati hitnu pomoć.
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama je propisano kako će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit za prekršaj vozač motornog vozila koji ne ostane na mjestu prometne nesreće, u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen. Pored toga, istom će se vozaču izreći i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje 12 mjeseci, uz 6 negativnih bodova.
3. Fotografiranje mjesta nesreće
Svakako se preporučuje sudionicima u prometnoj nesreći:
i) fotografirati mjesto prometne nesreće i položaj svih vozila neposredno nakon nesreće (bez pomaka vozila);
ii) fotografirati oštećenja na vozilima, dijelove vozila na kolniku, tragove kočenja i sl.
iii) prikupiti kontakt podatke o svjedocima prometne nesreće - i to barem ime i prezime, prebivalište i kontakt broj.
4. Potpisati Europsko izvješće o prometnoj nesreći ili zvati policiju
U slučaju prometne nesreće bez ozlijeđenih ili smrtno stradalih, sudionici mogu ispuniti Europsko izvješće o prometnoj nesreći, koje služi kao službeni dokument za osiguravajuća društva.
Poželjno je uz izvješće potpisati i izjavu o prihvaćanju krivnje, ako krivnja za prometnu nesreću nije sporna sudionicima prometne nezgode.
Ako oba sudionika prometne nesreće negiraju krivnju za prometnu nesreću, praksa je pokazala kako je nabolje pozvati policiju koja će utvrditi krivca i pokrenuti prekršajni postupak protiv istoga.
Kao što je prethodno navedeno, ako je u prometnoj nesreći došlo do tjelesne ozljede ili smrti, postoji obveza zvati policiju.
5. Prijava štete osiguravajućem društvu
Nakon prometne nesreće potrebno je prijaviti štetu na vozilu osiguravajućem društvu:
- osiguravatelju vozača koji je odgovoran za prometnu nesreću ili Hrvatskom uredu za osiguranje ako je prometnu nesreću uzrokovao vozač stranih registarskih oznaka ili nepoznato vozilo;
- vlastitom osiguravatelju (ako ste vi odgovorni za prometnu nesreću te ako imate kasko osiguranje).
Nakon prijave štete nemate obvezu potpisivati izjave o namirenju ili nagodbe s osiguranjem. Osiguranje je dužno nesporni iznos štete isplatiti bez vašeg potpisa izjave o namirenju ili nagodbe ili drugog sličnog dokumenta. Potpis navedenih dokumenata vam može onemogućiti naknadno ostvarenje prava na naknadu štete (npr. prilikom naknadno utvrđenih šteta na vozilu, neimovinskih šteta i sl.).
6. Izvid štete na vozilu
Prijavu štete radi izvida – popisivanja oštećenih dijelova i fotografiranja oštećenja, u pravilu se provodi kod osiguravajućeg društva krivca, dakle osiguranja koje će štetu platiti slijedom će procjena i popis oštećenja predstavljati popis oštećenja koja je potrebno popraviti ili zamijeniti. Izvide štete tada u pravilu ne obavljaju neovisni procjenitelji, nego djelatnici društava za osiguranje ili osobe koje angažiraju društva te može postojati nepovjerenje u objektivnost tih osoba, odnosno provedenog izvida štete na vozilu.
U slučaju daljnjih oštećenja koja nisu radi konstrukcijskih razloga mogla biti odmah vidljiva potrebno je prijaviti osiguranju kako bi se proveo naknadni izvid štete.
Ako postoji sumnja u objektivnost provedenog izvida štete (npr. zanemarivanje dijelova potrebnih za zamjenu, primjena amortizacije i sl.), potrebno je sačiniti detaljniji fotoelaborat oštećenja, jer se iznos naknade štete na vozilu može ostvariti u sudskom postupku protiv osiguranja, pri čemu procjenu visine štete na vozilu daju sudski vještaci.
7. Naknada imovinske štete - popravak vozila ili isplata štete za popravak vozila
Vozilo imate pravo popraviti u bilo kojem auto servisu ili od osiguranja tražiti isplatu štete umjesto popravka. U slučaju popravka vozila, trebala bi vam biti nadoknađena puna vrijednost cijene popravka vozila.
Ako je cijena popravka oštećenog vozila skuplja od vrijednosti vozila, osiguranje vam je dužno isplatiti cijenu tržišne vrijednosti takvog vozila. Uz tržišnu vrijednost vozila, štetu, kada se namiruje po polici obveznog osiguranja vozača odgovornog za prometnu nesreću, predstavlja i trošak registracije novog vozila, trošak vuče i drugi povezani troškovi koji su nastali i isključiva su posljedica nastale prometne nesreće.
Osiguranje je dužno nesporni iznos štete vam isplatiti bez vašeg potpisa izjave o namirenju ili nagodbe ili drugog sličnog dokumenta, te će isto i učiniti. Potpis navedenih dokumenata vam može onemogućiti naknadno ostvarenje prava na naknadu štete (npr. prilikom naknadno utvrđenih šteta na vozilu, neimovinskih šteta i sl.).
8. Naknada imovinske štete - trošak zamjenskog vozila
Za vrijeme dok se vaše vozilo nalazi na popravku u auto servisu možete iznajmiti zamjensko vozilo iste kategorije oštećenog vozila na popravku, te takav trošak tražiti da vam nadoknadi osiguranje vozača odgovornog za prometnu nesreću. Naime, vi ste zbog prometne nesreće i popravka onemogućeni u korištenju vlastitog vozila, te je trošak zamjenskog vozila šteta i isključiva posljedica prometne nesreće (tako npr. Trgovački sud u Presudi poslovni broj P-1088/2023 od 8.1.2026.).
9. Naknada neimovinske štete
U slučaju tjelesne ozljede imate pravo na naknadu štete sa police osiguranja vozila s kojim je skrivljena prometna nesreća, odnosno Hrvatskog ureda za osiguranje ako je prometnu nesreću uzrokovao vozač neosiguranog ili nepoznatog vozila.
Na osnovi odredbe članka 19. Zakona o obveznim odnosima, svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a pod pravom osobnosti u smislu istog Zakona razumijevaju se prava na tjelesno i duševno zdravlje.
Kod određivanja pravo na naknadu štete primjenjuje se dakle Zakon o obveznim odnosima u kojem je definirano pravo oštećenika, a člankom 1100. istog Zakona određuje da se takva povreda kod fizičke osobe može odnositi na povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje.
Osoba ozlijeđena u prometnoj nesreći ima pravo na naknadu štete za zadobivene ozljede i to pravo na naknadu po kriteriju pretrpljenih fizičkih boli i pretrpljenog straha, što su mjerila za određivanje visine pravične novčane naknade. Ozljeda naime izaziva fizičku bol, a neugodan doživljaj predstavlja tzv psihičku bol, pa dužina i jačina trajanja takvih fizičkih i psihičkih bolova određuje visinu odštete. Ozlijeđena osoba također ima pravo na naknadu za tuđu pomoć i njegu koja je potrebna za vrijeme mirovanja i liječenja, naknadu za zaostalo naruženje ako nakon ozljeđivanja npr. npr.ostane ožiljak, kao i naknadu za zaostale trajne posljedice koje utječu na smanjenu životnu i radnu aktivnost.
Prilikom određivanja visine odštete u obzir se uzimaju ozljede zadobivene u tom štetnom događaju, a odšteta se odmjerava uzevši u obzir duljinu i dinamiku liječenja, tegobe koje je ozlijeđena osoba imala tijekom liječenja, kao što su operacija, imobilizacija, korištenje štaka, previjanje rane, učestali odlasci na kontrole, razdoblje mirovanja, a što sve utječe na duljinu trajanja fizičkih bolova i straha koje osoba trpi.
Ako ozlijeđenoj osobi nakon provedenog liječenja zaostanu trajne posljedice npr. u vidu ograničene pokretljivosti vratnog segmenta kralježnice te povremenih bolova prilikom rada u nefiziološkom položaju glave i tijela, kod dužeg sjedenja, rada na računalu i slično, navedeno se također uzima u obzir kod procjene visine odštete.
Ozlijeđene osobe koje su zadobile teže tjelesne ozljede i dulje su se liječile imaju pravo na veću odštetu. Odšteta ovisi i o konačnom zdravstvenom stanju nakon obavljenog liječenja, je li kod ozlijeđenog ostala trajna posljedica ili se ozlijeđena osoba nakon provedenog liječenja dobro oporavila.
Naravno, odšteta je veća ako su zaostale trajne posljedice, a tada visina odštete ovisi o stupnju smanjenja životne i radne sposobnosti, znači o postotku trajnih posljedica koje zaostaju po okončanju liječenja.
Ako zaostanu trajne posljedice, pa ozlijeđena osoba trajno povremeno osjeća bolove ili smanjenju pokretljivost i druge tegobe koje utječu na svakodnevne životne i radne aktivnosti, govorimo o trajnim posljedicama za koje se ovisno o stupnju i dobi smatra kao posebna naknada koja se ocjenjuje u svakom konkretnom slučaju. Visina se određuje ovisno o dobi i duljini budućeg trpljenja posljedice.
Najčešće ozljede u gradskim uvjetima vožnje rezultat su udarca u stražnju stranu vozila uslijed nepridržavanja potrebnog razmaka i neprilagođene brzine uvjetima na cesti. Ozljede su uobičajene za dinamiku nastanka nesreće tzv trzajna ozljeda vrate kralježnice, a kod takvih ozljeda nakon pregleda u bolnici oštećenom se ordinira Schanzov ovratnik te daje preporuka o mirovanju, uzimanje analgetika radi ublažavanja bolova te pošteda od opterećenja a što sve osobu znatno onemogućava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Ozbiljnost ozljede potvrđuje i činjenica da ozlijeđena osoba svakodnevno trpi bolove u vratnom dijelu kralježnice kao i trnjenje radi kojih mora obaviti pregled fizijatra i fizikalnu terapiju.
Također prilikom ocjene iznosa pravične novčane naknade potrebno je cijeniti opseg ozljeda koje je ozlijeđena osoba zadobila u prometnoj nesreći, a visina naknade određuje se prema tzv Orijentacijskim kriterijima koje je donio Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednici Građanskog odjela 2002.g., a koje je iznose na ponovnoj sjednici 2020.g. za 50% povećao u odnosu na Orijentacijske kriterije iz 2002.g.
Vrhovni sud Republike Hrvatske je na drugoj sjednici Građanskog odjela održanoj 5. ožujka i 15. lipnja 2020. zauzeo pravno shvaćanje:
"Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01. dalje – ZOO/91), tako da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%.
Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. – dalje: ZOO) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05."
U sudskom postupku visina se utvrđuje medicinskim vještačenjem koje se provodi po sudskom vještaku kojeg odredi sud, a na temelju kojeg nalaza i mišljenja sud dosuđuje pravičnu novčanu naknade na koju oštećena osoba ima pravo, a sud prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade primjenjuje tzv nove orijentacijske kriterije VSRH. Sve s ciljem da oštećenik dobije puni iznos naknade koji mu pripada.
Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda ne predstavljaju matematičku formulu koja se primjenjuje pukim automatizmom, već služe kao orijentir pri čemu je u svakom konkretnom slučaju potrebno uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, zbog čega jačina i trajanje fizičkih, duševnih bolova i straha imaju značaj osobito važnih, ali ne i jedinih odlučnih okolnosti, kao i inflaciju, te ostale objektivne promjene koje utječu na iznos odštete.
U slučaju potrebe za pravnom pomoći, slobodno nam se javite.
U Republici Hrvatskoj postupanje nakon prometne nesreće iz aspekta sigurnosti prometa je propisano Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, a u dijelu koji se tiče naknade štete je propisan Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu te Zakonom o obveznim odnosima.
Koraci nakon prometne nesreće:
1. Zaustavljanje vozila
Sudionik prometne nesreće dužan je odmah zaustaviti vozilo i osigurati mjesto nesreće, kako bi se spriječile dodatne opasnosti za druge sudionike u prometu (uključiti sve pokazivače smjera (žmigavce) te postaviti sigurnosni trokut na propisanoj udaljenosti).
2. Provjeriti da li ima ozlijeđenih u prometnoj nesreći
Sljedeći korak je provjeriti da li ima ozlijeđenih ili smrtno stradalih u prometnoj nesreći.
a) Ako je u prometnoj nesreći nastala samo materijalna šteta, sudionici prometne nesreće su dužni, ukoliko je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima.
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama je propisano kako će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće, te će se istom vozaču uz novčanu kaznu izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci, uz tri negativna boda.
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama je propisano kako će se novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura kaznit vozači ako odmah s kolnika, ukoliko je to moguće, ne uklone vozila i omoguće nesmetano odvijanje prometa.
b) Ako je prometnoj nesreći netko izgubio život ili je ozlijeđen, sudionik prometne nesreće je dužan:
1) ostati na mjestu prometne nesreće, s tim što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je samom potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije,
2) poduzeti sve što je u njegovoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu prometne nesreće i da se omogući normalan tok prometa te da nastoji da se ne mijenja stanje na mjestu nesreće i da se sačuvaju postojeći tragovi, uz uvjet da poduzimanje tih mjera ne ugrožava sigurnost prometa,
3) o prometnoj nesreći obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju i vratiti se na mjesto prometne nesreće i sačekati dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid. Pored toga, obveza sudionika je i pozvati hitnu pomoć.
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama je propisano kako će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit za prekršaj vozač motornog vozila koji ne ostane na mjestu prometne nesreće, u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen. Pored toga, istom će se vozaču izreći i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje 12 mjeseci, uz 6 negativnih bodova.
3. Fotografiranje mjesta nesreće
Svakako se preporučuje sudionicima u prometnoj nesreći:
i) fotografirati mjesto prometne nesreće i položaj svih vozila neposredno nakon nesreće (bez pomaka vozila);
ii) fotografirati oštećenja na vozilima, dijelove vozila na kolniku, tragove kočenja i sl.
iii) prikupiti kontakt podatke o svjedocima prometne nesreće - i to barem ime i prezime, prebivalište i kontakt broj.
4. Potpisati Europsko izvješće o prometnoj nesreći ili zvati policiju
U slučaju prometne nesreće bez ozlijeđenih ili smrtno stradalih, sudionici mogu ispuniti Europsko izvješće o prometnoj nesreći, koje služi kao službeni dokument za osiguravajuća društva.
Poželjno je uz izvješće potpisati i izjavu o prihvaćanju krivnje, ako krivnja za prometnu nesreću nije sporna sudionicima prometne nezgode.
Ako oba sudionika prometne nesreće negiraju krivnju za prometnu nesreću, praksa je pokazala kako je nabolje pozvati policiju koja će utvrditi krivca i pokrenuti prekršajni postupak protiv istoga.
Kao što je prethodno navedeno, ako je u prometnoj nesreći došlo do tjelesne ozljede ili smrti, postoji obveza zvati policiju.
5. Prijava štete osiguravajućem društvu
Nakon prometne nesreće potrebno je prijaviti štetu na vozilu osiguravajućem društvu:
- osiguravatelju vozača koji je odgovoran za prometnu nesreću ili Hrvatskom uredu za osiguranje ako je prometnu nesreću uzrokovao vozač stranih registarskih oznaka ili nepoznato vozilo;
- vlastitom osiguravatelju (ako ste vi odgovorni za prometnu nesreću te ako imate kasko osiguranje).
Nakon prijave štete nemate obvezu potpisivati izjave o namirenju ili nagodbe s osiguranjem. Osiguranje je dužno nesporni iznos štete isplatiti bez vašeg potpisa izjave o namirenju ili nagodbe ili drugog sličnog dokumenta. Potpis navedenih dokumenata vam može onemogućiti naknadno ostvarenje prava na naknadu štete (npr. prilikom naknadno utvrđenih šteta na vozilu, neimovinskih šteta i sl.).
6. Izvid štete na vozilu
Prijavu štete radi izvida – popisivanja oštećenih dijelova i fotografiranja oštećenja, u pravilu se provodi kod osiguravajućeg društva krivca, dakle osiguranja koje će štetu platiti slijedom će procjena i popis oštećenja predstavljati popis oštećenja koja je potrebno popraviti ili zamijeniti. Izvide štete tada u pravilu ne obavljaju neovisni procjenitelji, nego djelatnici društava za osiguranje ili osobe koje angažiraju društva te može postojati nepovjerenje u objektivnost tih osoba, odnosno provedenog izvida štete na vozilu.
U slučaju daljnjih oštećenja koja nisu radi konstrukcijskih razloga mogla biti odmah vidljiva potrebno je prijaviti osiguranju kako bi se proveo naknadni izvid štete.
Ako postoji sumnja u objektivnost provedenog izvida štete (npr. zanemarivanje dijelova potrebnih za zamjenu, primjena amortizacije i sl.), potrebno je sačiniti detaljniji fotoelaborat oštećenja, jer se iznos naknade štete na vozilu može ostvariti u sudskom postupku protiv osiguranja, pri čemu procjenu visine štete na vozilu daju sudski vještaci.
7. Naknada imovinske štete - popravak vozila ili isplata štete za popravak vozila
Vozilo imate pravo popraviti u bilo kojem auto servisu ili od osiguranja tražiti isplatu štete umjesto popravka. U slučaju popravka vozila, trebala bi vam biti nadoknađena puna vrijednost cijene popravka vozila.
Ako je cijena popravka oštećenog vozila skuplja od vrijednosti vozila, osiguranje vam je dužno isplatiti cijenu tržišne vrijednosti takvog vozila. Uz tržišnu vrijednost vozila, štetu, kada se namiruje po polici obveznog osiguranja vozača odgovornog za prometnu nesreću, predstavlja i trošak registracije novog vozila, trošak vuče i drugi povezani troškovi koji su nastali i isključiva su posljedica nastale prometne nesreće.
Osiguranje je dužno nesporni iznos štete vam isplatiti bez vašeg potpisa izjave o namirenju ili nagodbe ili drugog sličnog dokumenta, te će isto i učiniti. Potpis navedenih dokumenata vam može onemogućiti naknadno ostvarenje prava na naknadu štete (npr. prilikom naknadno utvrđenih šteta na vozilu, neimovinskih šteta i sl.).
8. Naknada imovinske štete - trošak zamjenskog vozila
Za vrijeme dok se vaše vozilo nalazi na popravku u auto servisu možete iznajmiti zamjensko vozilo iste kategorije oštećenog vozila na popravku, te takav trošak tražiti da vam nadoknadi osiguranje vozača odgovornog za prometnu nesreću. Naime, vi ste zbog prometne nesreće i popravka onemogućeni u korištenju vlastitog vozila, te je trošak zamjenskog vozila šteta i isključiva posljedica prometne nesreće (tako npr. Trgovački sud u Presudi poslovni broj P-1088/2023 od 8.1.2026.).
9. Naknada neimovinske štete
U slučaju tjelesne ozljede imate pravo na naknadu štete sa police osiguranja vozila s kojim je skrivljena prometna nesreća, odnosno Hrvatskog ureda za osiguranje ako je prometnu nesreću uzrokovao vozač neosiguranog ili nepoznatog vozila.
Na osnovi odredbe članka 19. Zakona o obveznim odnosima, svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a pod pravom osobnosti u smislu istog Zakona razumijevaju se prava na tjelesno i duševno zdravlje.
Kod određivanja pravo na naknadu štete primjenjuje se dakle Zakon o obveznim odnosima u kojem je definirano pravo oštećenika, a člankom 1100. istog Zakona određuje da se takva povreda kod fizičke osobe može odnositi na povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje.
Osoba ozlijeđena u prometnoj nesreći ima pravo na naknadu štete za zadobivene ozljede i to pravo na naknadu po kriteriju pretrpljenih fizičkih boli i pretrpljenog straha, što su mjerila za određivanje visine pravične novčane naknade. Ozljeda naime izaziva fizičku bol, a neugodan doživljaj predstavlja tzv psihičku bol, pa dužina i jačina trajanja takvih fizičkih i psihičkih bolova određuje visinu odštete. Ozlijeđena osoba također ima pravo na naknadu za tuđu pomoć i njegu koja je potrebna za vrijeme mirovanja i liječenja, naknadu za zaostalo naruženje ako nakon ozljeđivanja npr. npr.ostane ožiljak, kao i naknadu za zaostale trajne posljedice koje utječu na smanjenu životnu i radnu aktivnost.
Prilikom određivanja visine odštete u obzir se uzimaju ozljede zadobivene u tom štetnom događaju, a odšteta se odmjerava uzevši u obzir duljinu i dinamiku liječenja, tegobe koje je ozlijeđena osoba imala tijekom liječenja, kao što su operacija, imobilizacija, korištenje štaka, previjanje rane, učestali odlasci na kontrole, razdoblje mirovanja, a što sve utječe na duljinu trajanja fizičkih bolova i straha koje osoba trpi.
Ako ozlijeđenoj osobi nakon provedenog liječenja zaostanu trajne posljedice npr. u vidu ograničene pokretljivosti vratnog segmenta kralježnice te povremenih bolova prilikom rada u nefiziološkom položaju glave i tijela, kod dužeg sjedenja, rada na računalu i slično, navedeno se također uzima u obzir kod procjene visine odštete.
Ozlijeđene osobe koje su zadobile teže tjelesne ozljede i dulje su se liječile imaju pravo na veću odštetu. Odšteta ovisi i o konačnom zdravstvenom stanju nakon obavljenog liječenja, je li kod ozlijeđenog ostala trajna posljedica ili se ozlijeđena osoba nakon provedenog liječenja dobro oporavila.
Naravno, odšteta je veća ako su zaostale trajne posljedice, a tada visina odštete ovisi o stupnju smanjenja životne i radne sposobnosti, znači o postotku trajnih posljedica koje zaostaju po okončanju liječenja.
Ako zaostanu trajne posljedice, pa ozlijeđena osoba trajno povremeno osjeća bolove ili smanjenju pokretljivost i druge tegobe koje utječu na svakodnevne životne i radne aktivnosti, govorimo o trajnim posljedicama za koje se ovisno o stupnju i dobi smatra kao posebna naknada koja se ocjenjuje u svakom konkretnom slučaju. Visina se određuje ovisno o dobi i duljini budućeg trpljenja posljedice.
Najčešće ozljede u gradskim uvjetima vožnje rezultat su udarca u stražnju stranu vozila uslijed nepridržavanja potrebnog razmaka i neprilagođene brzine uvjetima na cesti. Ozljede su uobičajene za dinamiku nastanka nesreće tzv trzajna ozljeda vrate kralježnice, a kod takvih ozljeda nakon pregleda u bolnici oštećenom se ordinira Schanzov ovratnik te daje preporuka o mirovanju, uzimanje analgetika radi ublažavanja bolova te pošteda od opterećenja a što sve osobu znatno onemogućava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Ozbiljnost ozljede potvrđuje i činjenica da ozlijeđena osoba svakodnevno trpi bolove u vratnom dijelu kralježnice kao i trnjenje radi kojih mora obaviti pregled fizijatra i fizikalnu terapiju.
Također prilikom ocjene iznosa pravične novčane naknade potrebno je cijeniti opseg ozljeda koje je ozlijeđena osoba zadobila u prometnoj nesreći, a visina naknade određuje se prema tzv Orijentacijskim kriterijima koje je donio Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednici Građanskog odjela 2002.g., a koje je iznose na ponovnoj sjednici 2020.g. za 50% povećao u odnosu na Orijentacijske kriterije iz 2002.g.
Vrhovni sud Republike Hrvatske je na drugoj sjednici Građanskog odjela održanoj 5. ožujka i 15. lipnja 2020. zauzeo pravno shvaćanje:
"Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01. dalje – ZOO/91), tako da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%.
Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. – dalje: ZOO) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05."
U sudskom postupku visina se utvrđuje medicinskim vještačenjem koje se provodi po sudskom vještaku kojeg odredi sud, a na temelju kojeg nalaza i mišljenja sud dosuđuje pravičnu novčanu naknade na koju oštećena osoba ima pravo, a sud prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade primjenjuje tzv nove orijentacijske kriterije VSRH. Sve s ciljem da oštećenik dobije puni iznos naknade koji mu pripada.
Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda ne predstavljaju matematičku formulu koja se primjenjuje pukim automatizmom, već služe kao orijentir pri čemu je u svakom konkretnom slučaju potrebno uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, zbog čega jačina i trajanje fizičkih, duševnih bolova i straha imaju značaj osobito važnih, ali ne i jedinih odlučnih okolnosti, kao i inflaciju, te ostale objektivne promjene koje utječu na iznos odštete.
U slučaju potrebe za pravnom pomoći, slobodno nam se javite.